U prostoru Podrumske dvorane Hrvatskoga doma u Križevcima u petak 21. studenog predstavljen je konceptualno umjetnički projekt Saše Živkovića 'Sistemska mandala'. Radi se o crtežu obojenim pijeskom velikih dimenzija, koji je ranije predstavljen u Domu HDLU u Zagrebu i Svetom Donatu u Zadru, a treća inačica istog događaja u Križevcima zaključuje ciklus.
Eksperimentalni umjetnik Saša Živković već dvadesetak godina neumorno traga za neotkrivenim prostorima vizualnih medija, a svojim se projektima predstavio u muzejima i galerijama širom Hrvatske. Uvijek se rado vraća u Križevce, te je ovdje imao već nekoliko nastupa, izložbi, performansa, prostornih redizajna. Ovaj najnoviji projekt pokazuje da je Saša Živković sazreo za složenije istraživačke projekte, te s nestrpljenjem očekujemo njegove nove radove i nastupe.
Izložba je održana u organizaciji Galerije K Kluba kuzlture i udruge K.V.A.R.K. O radu Saše Živkovića govorio je povjesničar umjetnosti Dr. sc. Zdenko Balog, autor teksta u katalogu, a izložbu je otvorio predstavnik Organizatora Admir Sinani.
Iz predgovora katalogu 'Sistemske mandale':
Promišljajući nad dvojbama i ambisima – koji se u civilizaciji slike svakodnevno otvaraju pred umjetnikovim istraživanjima i gutaju sve, pa i samu akciju, pretvarajući ju u niz fotografija, stranih autorovoj, performerovoj zamisli i izvornom impulsu – mladi umjetnik istraživač, eksperimentator, performer Saša Živković, baca nam u lice desetke kilograma šarenog pijeska! Njegov projekt Sistemska mandala, ciklus je tri identične izložbe koje se događaju u posebnim prostorima, koji u svojim gradovima predstavljaju određene kulturne centre: u Domu HDLU (popularnoj 'Džamiji') u Zagrebu (2011.), Svetom Donatu u Zadru (2014.), te ovaj treći u dvorani Hrvatskoga doma u Križevcima (2014.). Odabir prostora nije slučajan: centralni prostor Meštrovićevog paviljona nastao je na Trgu N u trenutku planiranog vehementnog širenja Zagreba u smjeru istoka kako bi bio novi centar i simbol rastućeg velegrada. Sveti Donat, mada srednjovjekovno zdanje usred antičkog i predantičkog Zadra, kulturni je omphalos grada, simbol po kojem je Zadar prepoznatljiv, pozornica kultnih glazbenih večeri, prostor koji intrigira i fascinira. Hrvatski dom u Križevcima zamašni je projekt modernista Podhorskog, koji je uoči Velikog rata utjelovljivao očekivanja procvata sjevernohrvatskog regionalnog centra: procvata koji je surovo prekinut prije nego što se dogodio, pa je i sama zgrada Hrvatskog doma, započeta pred stotinu godina, dovršena tek nedavno. Ipak, Hrvatski dom je srce i duša scenskih, glazbenih, kulturnih i umjetničkih događanja ovog gradića koji ponovo traži svoj identitet. Homage velikom Vjenceslavu Richteru na kojem su se nadahnjivali novi naraštaji likovnih umjetnika regije, ipak je samo jedna dimenzija Živkovićeve akcije. Akciju ovdje treba shvatiti u punom značenju riječi: pripremiti veliku količinu materijala, pijeska u mnoštvu izbalansiranih tonova boja, rasipati taj pijesak u veličanstvenu mandalu – Richteru svojstvenom preciznošću i urednošću – zahtjevan je posao, dugotrajna i naporna akcija, a nikako opsjenarski trik koji se izvodi u mahu. I na kraju svega… svjesni hara-kiri čitavog koncepta: cijela se akcija opet pretvara u niz fotografija, koje se nameću, ne više kao informacija o djelu, nego kao supstitut djela samoga.
Dr. sc. Zdenko Balog, Križevci
