|
(1589. - 1619.)
|
 Treći proglašeni hrvatski svetac, Križevčanin rođenjem. Pravim imenom Marko Krizin, odabrao svećenički poziv, studirao teologiju i filozofiju u Beču i Grazu, zatim boravi u Rimu. U vrijeme Tridesetgodišnjeg rata našao se u Košicama, gdje je zajedno s isusovcima Melchiorom Grodzieckim i Istvánom Pongráczom uhićen i mučen 7. rujna 1619. (Košički mučenici). Od 1905. slavi se kao Blaženi Marko Križevčanin, a zajedno s drugovima kanoniziran u Košicama 1. srpnja 1995. Titular je kapele u Gornjem gradu zajedno sa svetim Ladislavom kraljem. Opširnije... |
| Ivan Zakmardi Dijankovečki
(1600. - 1667.)
|
 Križevčanin, nosilac najviših dužnosti u Kraljevstvu, jedan od članova povjerenstva za sređivanje državnih privilegija. Smatra se osnivačem Državnog arhiva, a od 1644. pronotar Hrvatskoga kraljevstva. Svoje posjede darovao pavlinima u prilici osnivanja njihovog samostana u Križevcima, uz uvjet da u prvoj uspostavljenoj gimnaziji u Križevcima podučavaju djecu čitanju i pisanju. Zato se po njemu zove današnja križevačka gimnazija , a isto ime nosi i glavna ulica u centru grada. Opširnije... |
| Nikola Benger (1695. - 1766.) |
 Križevčanin, pavlin, završio filozofiju i teologiju, doktorirao u Lepoglavi, gdje nastavlja raditi kao profesor. Napisao više teoloških rasprava i knjiga, a najvažnija mu je 'Regina Martyrum' (Kraljica mučenika), u kojoj je dao među ostalim i topografski opis Križevaca i njegovih znamenitosti. U knjizi 'Liber memerabilium', kronici pavlinskog samostana u Lepoglavi opisao sve važne događaje u Kraljevstvu od 1400. do polovine 18. stoljeća. Opširnije... |
|
Josip Schlosser Klekovski
(1808. - 1882.)
|
 Gradski fizik (liječnik) u Križevcima i praliječnik Trojedne Kraljevine. Osnivač botanike (s Vukotinovićem) i entomologije u Hrvatskoj. Prvi član Akademije i dugogodišnji predstojnik prirodoslovnog razreda. Jedan od osnivača i prvi predsjednik Hrvatskog planinskog društva. |
|
|
| Antun Nemčić (1813. - 1849.) |
 Rođen u Mađarskoj, poslije studija službom u Križevcima, gdje i umire. Ilirac, pjesnik, naš prvi putopisac, pred smrt na dužnosti bilježnika Križevačke županije. Najznačajnije djelo mu je humorno putopisna zbirka 'Putositnice'. prvi hrvatski putopis.Njegovo ime nosi glavni gradski trg, gdje se nalazi i njegov spomenik. Opširnije... |
| Ljudevit Vukotinović (1813. - 1893.) |
 Književnik, planinar, geolog, paleontolog, muzealac, botaničar, zoolog. . Osnivač Ilirske čitaonice u Križevcima (1838.), Veliki župan Križevačke županije, saborski zastupnik, pokretač časopisa "Leptir" i 'Kolo'. Prvi hrvatski geolog, i začetnik botanike (sa Schlosserom) u Hrvatskoj. Poduzetnik, radio na razvoju gospodarstva. Jedan od osnivača Ilirske čitaonice, današnje Gradske knjižnice i čitaonice u Križevcima. Jedna ulica u gradu nosi njegovo ime.Spomen ploča podignuta je na zgradi Gradske uprave. Opširnije... |
| Albert Štriga (1821. - 1897.) |
 Križevčanin, operni pjevač. Ilirac, blizak Vatroslavu Lisinskom, kojega potiče na skladanje prve hrvatske opere 'Ljubav i zloba', u čijoj izvedbi i sam sudjeluje. Zaslužan za razvoj opernog života u Hrvatskoj, kao pjevač nastupao po mnogim slavenskim zemljama, nastupao zajedno sa Sidonijom Rubido Erdödi.Po njemu se zove križevačka glazbena škola i jedna ulica u gradu. Opširnije... |
| Franjo Marković (1845. - 1914.) |
 Križevčanin, jedan od vodećih onodobnih intelektualaca u Hrvatskoj. Pjesnik, najpoznatije djelo mu je 'Dom i svijet'. Napisao stihove za završni napjev Zajčevog 'Zrinskog' U boj, u boj! Doktor filozofije, profesor i dekan na obnovljenom Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rektor sveučilišta. Prvi dekan Filozofskog fakulteta i rektor Zagrebačkog sveučilišta. Urednik 'Vijenca', saborski zastupnik, potpredsjednik Matice Hrvatske. Po njemu se zove najdulja ulica u križevačkom Gornjem gradu. Opširnije... |
| Milan Grlović (1852.- 1915.) |
 Književnik, novinar, publicist, rođen u Križevcima. Studira u Pragu i Beču. Godine 1877. pokreće u Zagrebu tjednik pod nazivom "Hrvatski svjetozor", koji je smatran prvim hrvatskim informativnim listom. Za svoje novinarske karijere Grlović je bio urednikom niza listova, a 1. studenog 1909. godine imenovan je odgovornim urednikom Narodnih novina. Na ovoj funkciji ostaje do 1912. godine, kada je umirovljen. Utemeljitelj je i prvi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (1910.) te jedan od osnivača Hrvatskog društva književnika. Autor je kapitalnog djela"Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća" s biografijama brojnih osoba hrvatskog javnog i društvenog života XIX stoljeća. U Križevcima mu je u centru grada podignuta spomen ploča. |
|
|
| Julije Drohobeczky (1853. - 1934.) |
 Grkokatolički biskup od 1892-1920. u Križevcima. Veliki umjetnički mecena, zaslužan za raskošnu obnovu grkokatoličke katedrale u neogotičkom stilu (arhitekt H.Bolle) sa slikanim ikonostasom kojeg izvode najveći slikari hrvatske moderne. Zbog svojih političkih stavova prijevremeno je umirovljen i poslan u Pribić gdje i umire u dubokoj starosti. pokopan je u Križevcima. Bio utemeljitelj i član brojnih udruga (Društva slijepih, Crvenog križa, Društva za uljepljšanje grada, Hrvatskog glazbenog zavoda. Glavni je inicijator osnivanja samostana sestara Bazilijanki u Križevcima. Jedna ulica u križevačkom Gornjem gradu nosi njegovo ime. Počasnim građaninom Križevaca proglašen je davne 1897. godine. |
| Fran Gundrum Oriovčanin (1856. - 1919.) |
 Liječnik-polihistor, promicatelj zdravstvene kulture i naobrazbe, pisac zdravstveno-popularnih djela, organizator društvenog života, povjesničar i arheolog amater, kulturni radnik, književnik, prevoditelj, za života slavljen i poštovan, poslije smrti zaboravljen. Njegov značaj ponovo nam 2001. otkriva dr. Franjo Husinec u obimnoj monografiji o ovom značajnom liječniku. Jedna ulica u gradu, u blizini Doma zdravlja, nosi njegovo ime. Opširnije... |
|
|
| Jelka Struppi (1872. - 1946.) |
 Gluhonijema slikarica, rođena u Križevcima. Njezin otac Viktor, porijeklom iz stare austrijske plemićke obitelji, bio je vrhovni liječnik tadašnje Zemaljske vlade u Zagrebu, a majka nećakinja Antuna Nemčića. Slikarsko školovanje obavlja na akademijama u Beču i Münchenu. Bila je jedna od poznatijih portretistica u Beču. Nakon raspada Austro-Ugarske živjela u Zagrebu, gdje je, pomalo zaboravljena, i umrla. Križevačka Likovna galerija čuva veći broj njenih djela. |
| Nina Vavra (1879. - 1942.) |
 Križevčanka, dramska umjetnica, od 1899. prvakinja drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Jedna od najvećih dramskih umjetnica svoga vremena. Pisala prozu, dramske tekstove, kazališnu kritiku te prevodila s češkog. Umrla je u Zagrebu. Jedna ulica u Križevcima nosi njezino ime. Opširnije... |
| Milena Šugh - Štefanac (1884.-1957.) |
 Operna pjevačica. Rođena je u Križevcima u plemićkoj obitelji Šugh. Školovanje nastavlja na Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu i Beču. Preko 10 godina bila je čan opere u Linzu. Tamo je i debitirala 1908. i ostala nastupati do 1919. godine. Svoju pjevačku karijeru nastavlja u Pragu i Zagrebu sve do 1927. kada se vraća u Križevce. Ostvarila je preko četrdesetak različitih uloga, a neke od njih, u atraktivnim kostimima, zabilježene su fotoaparatom. Rado je nastupala u Wagnerovim operama. Posebno su je cijenili kao učiteljicu pjevanja. Umire u 73. godini života. Sahranjena je na gradskom groblju u Križevcima. |
|
|
| Dragutin Novak (1892. - 1978.) |
 Prvi hrvatski zrakoplovac, prvi križevački autobusni prijevoznik. Rođen je u Zagrebu. Završava mehaničarski majstorski zanat i zarana ga angažiraju prvi konstruktori aviona u Hrvatskoj (Slavoljub Penkala i Mihajlo Merčep). Prvi puta polijeće 1911. na Merćep-Rusjanovom avionu. Godine 1912. postaje na aeromitingu u Budimpešti najbolji pilot u Europi. Doseljava se s obitelji 1923. u Križevce, zaposlivši se kao mehaničar u gradskoj Munjari. Godine 1927.osniva vlastito autoprijevozno poduzeće u Križevcima koje prevozi putnike do željezničkog kolodvora. Preko trideset godina živi u Križevcima do svog odlaska u Zagreb gdje i umire. Šetalište kraj zgrade nekadašnje Munjare u Križevcima nosi njegovo ime, a na istoj zgradi podignuta mu je i spomen-ploča. Opširnije... |
|
|
| Marcel Kiepach (1894. - 1915.) |
 Posljednji muški potomak križevačke plemićke i vlastelinske obitelji Kiepach, rođen u Križevcima. Izumitelj, 'hrvatski Edison'. Već sa šesnaest godina patentira mnoštvo izuma, od kojih su najpoznatiji dinamo, žirokompas i mali transformator. Poginuo kao dobrovoljac u I. svjetskom ratu 1915. Sahranjen u obiteljskoj grobnici na križevačkom gradskom groblju. Jedna ulica u Križevcima nosi njegovo ime. Opširnije... |
| Marijan Detoni (1905. - 1981.) |
 Akademski slikar, rođen u Križevcima. Završio likovnu akademiju u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu imao 1930. u Križevcima. Istaknuti pripadnik grupe 'Zemlja', iz kojeg razdoblja datira njegova mapa 'Ljudi sa Seine'. Sudionik NOB-a, iz kojeg razdoblja potječu neka od njegovih poznatijih djela. Radio kao profesor na Akademiji likovnih umjetosti u Zagrebu. Bio redovni član Akademije znanosti i umjetosti. Križevačka Likovna galerija posjeduje nekoliko značajnih djela iz njegove ''zemljaške'' faze s poznatiom slikom ''Sajam u Križevcima''. Jedna ulica u gradu nosi njegovo ime. Opširnije... |
|
|
| Andre Mohorovičić
(1913. - 2002.)
|
 Rođen u Križevcima. Doktorirao je na Fakultetu za arhitekturu Sveučilišta u Ljubljani. Obavlja mnoge važne dužnosti u Jugoslavenskoj akademiji - danas Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (glavni tajnik te potpredsjednik ). Dopisni je član Slovenske akademije znanosti in umetnosti od 1983. godine. Objavio je preko 100 znanstvenih rasprava te oko 250 stručnih prikaza i analiza. Održao je veliki broj javnih predavanja u zemlji i inozemstvu. Bio je glavni urednik Enciklopedije likovnih umjetnosti Leksikografskog zavoda M. Krleža u Zagrebu. Obavljao je dužnosti: Rektora Sveučilišta u Zagrebu, Prorektora Sveučilišta u Zagrebu, Dekana Fakulteta i Prodekana Fakulteta. Počasni je građanin grada Križevaca. |
|
|
|
Dr. Stjepan Kranjčić
(1918. - 1968.)
|
 Nakon sjemeništa i studija teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, za svećenika ga 1943. zaređuje nadbiskup Alojzije Stepinac. Kao svećenika izrazite Stepinčeve linije Udba ga 1950. godine izgoni iz Zagreba te mu zabranjuje boravak do 30 kilometara blizu Zagreba. Zauzimanjem biskupa Lacha djeluje do 1952. kod časnih sestara karmelićanki u Hrvatskom Leskovcu, a potom postaje župnik i dekan u Križevcima. Bio je i sudac Drugomolbenoga nadbiskupskog ženidbenog suda u Zagrebu i začasni prisjednik Nadbiskupskoga duhovnog stola. Umire u Križevcima 1968. a njegov pokop na križevačkom groblju bio je dotada neviđen oproštaj naroda i klera.Župnik na glasu svetosti. Križevačka Udruga za promicanje znamenitih Križevčana nosi njegovo ime, a pod njegovim imenom održavaju se Susreti hrvatskog duhovnog književnog stvaralaštva (za djecu i odrasle) u Križevcima.
|
|
|
| Marijan Kolesar
(1936. - 2003.)
|
 Križevački slikar, školovao se kao arhitekt, ali već zarana napušta izvornu profesiju i posvećuje se slikarstvu. Veći dio života proveo u Antwerpenu, izlagao u Belgiji, Francuskoj V. Britaniji te u Hrvatskoj. U Belgiji dobio status belgijskog profesionalnog slikara. Među zapaženijim ciklusima su 'Urbana žena' (La Femme Urbaine), urbani motivi te nostalgični morski pejzaži. Povodom 60-godišnjice života priređena mu je velika retrospektiva u Zagrebu i Križevcima. O njegovom slikarskom opusu tiskana je velika monografija. Dobitnik je slikarskih nagrada u Belgiji i Francuskoj. Počani je građanin Križevaca. |
