Prva likovna izložba u Križevcima održana je 1930. Na njoj je izlagao rođeni Križevčanin Marijan Detoni (1905.-1981.). Ovaj akademski slikar, profesor na Akademiji, član JAZU (današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) imao je prvu samostalnu izložbu u rodnom gradu dvije godine nakon diplomiranja. No, prije njega Križevci su imali Dragutina Renarića (1872.-1944.), plodnog grafičara i učitelja slikanja na školi koji se nakon službovanja po mnogim jestima ponovo vraća u Križevce 1939. gdje djeluje sve do svoje smrti. Na križevačkom području prije 2. svj. rata i nakon njega djeluje Franjo Vilhelm (1908.-1984.) koji je radio motive potkalničkog kraja (gdje je i imao svoj atelje), portrete seljaka, a posebno su mu vrijedne grafičke mape sa socijalnom tematikom (na tragu grupe ''Zemlja'').
Nakon 2. svj. rata likovni život grada oživljavaju polaznici Učiteljske škole u Križevcima okupljeni u likovnoj sekciji koju vodi prof. Valentin Puževski. Tu su se školovali Ivo Friščić (kasnije profesor na Akademiji likovnih umjetnosti), poznati naivni slikar Josip Generalić, veliki umjetnik Josip Turković, Križevčanin Dragutin Orak i drugi. Oni izlažu 1954. na zajedničkoj izložbi u Križevcima, a Friščić ima svoju prvu samostalnu izložbu u gradu 1957.godine. U Križevcima su djelovala još dva značajna učitelja crtanja. Bili su to Julije Čikoš Sesia (1898.- 1978.), kipar i slikar, sin slikarskog velikana Bele Čikoša te Dragutin Ančić (1906.- 1986.) kojega se još sjećaju stariji Križevčani kojima je predavao. Likovni život intenzivira se dolaskom Ivana Nemeta, tadašnjeg nastavnika likovnog, a svojim provokativnim izložbama veliki interes javnosti privlačio je Križevčanin Marijan Kolesar (1936.-2003.) koji je četrdesetak godina živio u Belgiji. Čitavo to vrijeme najpoznatiji križevački slikar je prof. Vlado Srimšek (1927.-2005.), slikarski kroničar grada i autor nezaboravnih potkalničkih pejsaža. Najzaslužniji je kao ravnatelj Muzeja za uređenje i otvaranje prostora za održavanje izložbi, današnje Likovne galerije pri Gradskom muzeju Križevci. Tako se sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća intenzivira izlagačka djelatnost u novoj galeriji u kojoj se pojavljuju značajna imena likovne umjetnosti kao i mladi slikari s Akademije koji će tek postati naši slikarski velikani. U to vrijeme dolazi do osnivanja Likovnog ateljea Križevci (današnji Križevački likovni krug) koji okuplja slikare amatere s križevačkog područja i potiče zanimanje za likovno stvaralaštvo. Za kvalitetu amaterskog likovnog stvaralaštva zaslužan je i tečaj crtanja i slikanja kojeg već petnaestak godina organizira Pučko učilište u Križevcima.
Tijekom godine u Križevcima se održi veći broj različitih izložbi. Neke su već postale i tradicionalne:
- godišnja izložba Križevačkog likovnog kruga (u vrijeme trajanja ''Spravišča'')
- fotografska izložba ''Križevci okom kamere'' (u povodu Dana grada)
- Hrvatski sveci i blaženici – izložba autora koji se bave sakralnom tematikom (u povodu Dana hrvatskih svetaca i blaženika,a u suradnji s galerijom Laudato iz Zagreba)
- izložba u spomen Marcelu Jelaku u gradskom parku (u povodu Dana grada)
- Molitva sv. Marku, izložba križevačkih autora i gostiju sa sakralnom tematikom
- Izložba jaslica uoči Božića, u organizaciji društva ''Lipa'' u Gornjem gradu
