Na današnji dan 27. veljače 1397. u Križevcima se dogodio važan povijesni događaj poznat pod nazivom „Krvavi sabor križevački“.
Oton Iveković
Križevačka je županija u srednjem vijeku bila prostorno najveća županija i imala je izniman socijalno politički značaj, a osobito sam grad Križevci u kojem su se održavali sabori, od kojih je najpoznatiji Krvavi sabor križevački.
Riječ je o pokolju koji se dogodio u Križevcima, u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana Stjepana Lackovića i prisutno oporbeno plemstvo.
Nezadovoljni vladanjem hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda kao i činjenicom da je doživio poraz od turske vojske te se nije znalo je li uopće živ, hrvatski narod 1396. godine za novog kralja izabire napuljskog kralja Ladislava. Time se stvara hrvatska liga koju predvodi ban Stjepan Lacković.
Kralj Žigmund je, međutim, preživio bitku s Turcima i želi pomirbu s hrvatskim velikašima te je sazivao sabor u Križevcima 27. veljače 1397. godine, koji je i održan u crkvi Svetog križa. Ban Lacković odazvao se pozivu pa je, budući da je uživao kraljevu zaštitu, s plemićima ostavio oružje ispred mjesta održavanja sabora, a vojsku izvan grada. Uslijedila je burna rasprava tijekom koje je ban Lacković optužen za izdaju u posljednjoj bitci s Turcima te je cijela priča dobila krvavi epilog u kojem su kraljevi vazali ubili bana Lackovića te prisutno hrvatsko plemstvo.
Na vijest o pogibiji bana i plemića hrvatska vojska pohitala je u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. Žigmund, međutim, uspijeva pobjeći u Ugarsku, a sve posjede bana Lackovića daruje svojim podanicima.
Vijest o zbivanjima na saboru u Križevcima odjeknula je hrvatskim zemljama, a taj je događaj ovjekovječio i Oton Iveković freskom u crkvi Svetog križa.
